fbpx
Ponedjeljak, 06 Rujan 2021 10:03

Malo o brdskim biciklima

Iako su se pojavili relativno nedavno, početkom 80ih, danas preko 80% prodanih bicikala pripada nekom tipu MTB-a. Osnovna im je namjena terenska, odnosno offroad vožnja. U relativno negostoljubivom okružju šumske/planinske/eruptivnodegenerativnopodvodnofalimiriječ staze javlja se potreba za snižavanjem težišta, boljom upravljivošću, jačim kočnicama, ublažavanjem udaraca, što boljim držanjem podloge, jačim okvirima, ležajevima, osovinama...

Iako se u početku činilo beznadnim, s vremenom su sve prilagodbe izvedene zadovoljavajuće, uglavnom ojačavanjem postojećih dijelova bicikla i prilagođavanjem (prvenstveno olakšavanjem) različitih tehnikalija iz svijeta motocikala. Iako postoji pregršt tipova i podtipova brdskih bicikala, ovdje ćemo se pozabaviti samo osnovnim.

Rigid

Kruti bicikl, dakle, bez ikakve suspenzije. U svijetu natjecateljskog biciklizma danas se koristi isključivo za uphill (iako su i trials bicikli kruti, nećemo toliko detaljno u ovom članku). U svijetu rekreativaca odsustvo suspenzije ne mora nužno biti loše:

  • nikakva suspenzija je bolja od loše suspenzije
  • promjenom guma i dodavanjem potrebne opreme kruti MTB se pretvara u odličan gradski bicikl.
  • old school MTBeri zagovaraju tezu da se tehnika vožnje bolje svladava na krutom biciklu.

Hardtail

Danas svakako najrašireniji tip brdskog bicikla, ponajviše zbog toga što je upotrebljiv za gotovo sve discipline brdskog biciklizma, kao i, uz određene preinake, za vožnju po gradu. Pravi all-rounder. Ipak, osnovna mu je namjena cross-country vožnja. Obdaren je prednjom suspenzijom, najčešće aluminijskom ramom, kotačima promjera 26" i širokim gumama (1,9-2,3"). Nerijetko ima mogućnost montaže prtljažnika, pa može poslužiti i za putovanja.

Full suspension

Full suspension bicikli blagoslovljeni su posjedovanjem prednje i stražnje suspenzije. U početku namijenjeni isključivo spustu (downhill), gdje njihova relativno velika masa nije nedostatak, danas se sve više probijaju na cross-country tržište i postaju čest izbor rekreativaca. Ipak, još uvijek su nezgodni za duže vožnje po cesti (određen dio snage troši se za sabijanje stražnje suspenzije pri okretanju pedala). Postoji mnogo tipova i izvedbi stražnje suspenzije, više o tome u tehničkom dijelu.

Zašto je brdski biciklizam dobar?

Dan proveden u rekreaciji u prirodi, na svježem zraku, još ako je i s društvom, pouzdano puni vaše istrošene baterije, da ne govorimo o blagotvornom utjecaju na opće stanje organizma. Jednom kada shvatite da snagom vlastitog tijela možete svladati planinu, ili doći do drugog grada, ili makar s kraja na kraj grada, ili od točke A do točke B koju si zadate na zemljopisnoj karti, također ćete se osjećati nepobjedivo. Ako se još k tome na putu između onih dviju točaka izgubite i završite na točki C, imat ćete što i pričati prijateljima. Psihološka komponenta najbitnija je na brdskim dionicama. Osim sirove fizičke snage i izdržljivosti, na usponu će vam trebati snage volje da stignete do tog vrha na koji ste krenuli. Zato se ni u kojem slučaju ne preporučuje da prvog ili drugog dana, niti prvih nekoliko mjeseci, krećete u brdo.

Zašto brdski biciklizam nije dobar?

Akhm... nadrapa dupe, nadrapa međunožje, muškima navodno može nadrapati prostata, a i pitanje potencije dolazi na red, to je sve navodno, jer ništa od toga do danas nije i dokazano. Svaki početak je težak i neki su simptomi neizbježni. Moguće su i stvarne štete, ali ne znam koliko ih je dokazano. Osim gore navedenih, javljaju se i mnogi drugi simptomi nakon početka bavljenja brdskim biciklizmom. Naime, mnogi su se potužili da su nakon svega nekoliko vožnji prirodom prestali pušiti, smanjili konzumaciju inače neizbježnog Babića i slično... Simptomi jesu opasni, javljaju se brzo i nepredvidivo, a nemoguće ih je izbjeći. Nastavak bavljenja brdskim biciklizmom nakon uočavanja tih simptoma dovodi do pojave općepoznatog sindroma pod nazivom "Zdrav život"… Stoga se čuvajte…

×